Zagreb, 24. listopada 2023. – Predsjednik uprave ENNA grupe Boštjan Napast sudjelovao je na konferenciji „Korporativno upravljanje i održivo poslovanje – put u klimatsku tranziciju“. Konferenciju su zajednički organizirali Jutarnji list i Hanfa i na jednome mjestu okupilo se 250 predstavnika kompanija, državnih tijela, znanstvene zajednice, granskih i interesnih udruženja te financijskih i ESG stručnjaka.
Glavna poruka konferencije je da su primjena održivih načela i put ka zelenoj i klimatskoj tranziciji neizbježni za poslovanje u budućnosti, posebice u svjetlu brzih klimatskih promjena te da se svi tome trebaju prilagoditi žele li opstati i biti profitabilni.
Predsjednik uprave Enne Boštjan Napast sudjelovao je u panel-raspravi „Novi korporativni standardi i održivost“ na kojoj su još sudjelovali Martina Dalić, predsjednica uprave Podravke, Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode WWF Adria, Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, Gordan Kolak, predsjednik uprave Končar Elektroindustrija i Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic Grupe za financije.
Boštjan Napast istaknuo je da ENNA Grupa želi biti dio zelene transformacije Europe te će, najavio je, do 2030. investirati milijardu eura u poslovne procese te transformacije.
– Promet je taj koji najviše utječe na emisije CO2 u atmosferu, stoga željeznicu, u segmentu poslovanja transporta ENNA Grupe, vidimo kao prometno rješenje budućnosti. Isto tako, kroz suradnju s Rimac Automobilima želimo osigurati baterijske sustave za industriju – rekao je Napast na panelu, posebno istaknuvši i projekt Rijeka Gateway koji ENNA Logic razvija s APMT-jem i Maerskom, svjetskim kompanijama koje ESG imaju ukomponiran u svaku svoju poslovnu odluku. Rekao je da će Rijeka Gateway biti daljinski upravljani kontejnerski terminal na kojem će većina opreme biti elektrificirana, što će zaposlenicima osigurati ugodnije i sigurnije radno okruženje.
– Nastojimo, provodeći ESG ciljeve, osmisliti radnu okolinu za naše zaposlene koja je ugodna i poticajna te ostvariti održive poslovne odnose s našim dobavljačima. Mislim da ne može biti financijskih ciljeva kompanije koji su odvojeni od ESG ciljeva – rekao je Napast uz poruku da ENNA u svim sektorima u kojima je aktivna ima zelenu agendu.
Izvještaj o korporativnom upravljanju
Fokus skupa bio je na iznimnom značaju kvalitete korporativnog upravljanja s posebnim naglaskom na održivost i povjerenje u izazovnim vremenima.
Predsjednik Upravnog vijeća HANFE Ante Žigmana u uvodnom je govoru skrenuo pozornost na stalno poboljšanje ukupne usklađenosti domaćih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi s Kodeksom korporativnog upravljanja. Ukupno gledajući prosjek usklađenosti s Kodeksom od strane izdavatelja iznosi 68%. Istaknuo je pritom napredak Hrvatske u primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja, za što ima i sve više zanimanja i što treba postati dio svakodnevne strategije.
Poručio je da je ipak još potrebna veća transparentnost upravljanja svim vrstama rizika, ukupno više edukacije, ali i povećanje udjela broja žena u upravama i nadzornim odborima.
Naime, u 2022. čak 67 posto uprava nije imalo nijednu ženu, kao ni 34 posto nadzornih odbora, dok je taj omjer u 2022. bio 65 i 32 posto, a cilj je do 2026. doći do toga da u upravama udio žena bude 40, a u nadzornim odborima 33 posto, što će i primjenom EU Direktive o rodnoj ravnoteži postati i obaveza za sva poduzeća.
Rezultate Izvještaja o korporativnom upravljanju za 2022. možete pogledati ovdje.
Konferenciji je nazočio i ministar financija Marko Primorac. Na skupu u Esplanadi najavio je, između ostalog, da će država svoj doprinos podizanju kvalitete korporativnog upravljanja u zemlji dati donošenjem novog zakonskog okvira za upravljanje poduzećima u državnom i javnom vlasništvu.
– Upravljanje javnim poduzećima je nešto na što više obraćamo pažnju i učinit ćemo iskorak u tome te će u prvom kvartalu 2024. na snagu stupiti novi zakonodavni okvir kojim će država točno reći što želi od državnih poduzeća zadržati u vlasništvu i s kojim ciljevima, a što ne želi – kazao je Primorac.
Dodao je da će se i utvrditi financijski i nefinancijski ciljevi koji neće biti isti za sva državna poduzeća, primjerice neće biti isto za LNG terminal, koji je strateški, a sada i profitabilni projekt, ili za poduzeća koja pružaju javnu uslugu i nisu uvijek profitabilna ili za poduzeća koja država može zadržati baš zbog profitabilnosti, poput Hrvatske lutrije.