Vrijednost investicije premašuje 140 mil. eura.

Zagreb, 22. kolovoza 2024. – U srijedu 21. kolovoza 2024. godine na eksploatacijskom polju „Slatina 2“, 15 km udaljenom od grada Slatine, Ennina tvrtka Geo Power Zagocha započela je radove na izradi razradne bušotine Podravska Slatina GT-6 (PSGT-6). Time proces istraživanja u ovom dijelu Panonskoga bazena, geološki iznimno povoljnom za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode, ulazi u novu fazu a projekt Geotermalna elektrana Zagocha (GTE Zagocha) postaje geotermalni projekt u najvišoj fazi razvoja u RH. GTE Zagocha proizvodit će električnu energiju iz tople vode ispod same lokacije elektrane. Očekivano bušenje je do impresivnih 5000 m dubine, a ovu zahtjevnu operaciju izvodi tvrtka CROSCO.

Dan ranije, 20. kolovoza tvrtka Geo Power Zagocha sklopila je s Ministarstvom gospodarstva Ugovor o eksploataciji geotermalne vode na eksploatacijskom polju „Slatina 2“ na razdoblje od 25 godina s mogućnošću produženja. Sklapanje ovoga ugovora, tvrtki omogućuje izvođenje eksploatacijskih radova.

Prije samo godinu dana lokacija buduće elektrane bila je prazno polje. Dosad provedenim zahtjevnim radovima, postala je mjesto na kojem se sastaju visoka inženjerska znanja usko specijaliziranih područja. Eksploatacijsko polje „Slatina 2“ danas je jedna od geološki najuzbudljivijih lokacija u zemlji, mjesto inovativne tehnologije.

Planirana snaga buduće elektrane je 20MW što ju čini najvećom ORC (Organic Rankine Cycle) elektranom u Europskoj Uniji, a vrijednost investicije premašuje 140 mil. eura. ORC tehnologija jamči zatvoreni, a time i najčišći sustav proizvodnje električne energije.

ENNA grupa ovaj projekt razvija od 2022. godine, a elektrana bi najranije s radom mogla početi 2028. godine. Direktorica tvrtke Geo Power Zagocha je Ivana Ivančić, a voditelj projekta izgradnje GTE Zagocha Boris Vidoš te oni vode Ennin tim koji je projekt doveo u trenutnu fazu.

Idealan obnovljivi izvor energije

Geotermalna energija je idealan obnovljivi izvor energije. Hrvatskoj omogućuje vlastitu proizvodnju struje i time doprinosi energetskoj neovisnosti zemlje.

Njezina je prednost pred drugim obnovljivim izvorima što je proizvodnja električne energije kontinuirana - 24 sata na dan 365 dana u godini i ne ovisi o vremenskim uvjetima kao što su primjerice količina sunca ili vjetra. Ta činjenica GTE čini idealnima i za balansiranje elektroenergetskog sustava koji priključuje sve više nestabilnih OIE. Naime, GTE mogu gotovo u realnom vremenu spuštati ili dizati kapacitet proizvodnje električne energije sa 100% na 30 % kapaciteta, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava.

Za lokalnu zajednicu GTE je idealna investicija jer zauzima vrlo malu površinu zemljišta (najmanja zauzetost površine u odnosu na priključnu snagu, 8 puta manja zauzetost površine u odnosu na solare i 3,5 puta manja u odnosu na vjetar).

Istodobno, GTE su ekološki najprihvatljivije jer ne utječu na okolna zemljišta tj nema zagađenja i nema otpada kojeg bi trebalo zbrinjavati.

Za naše gospodarstvo dodatni je benefit činjenica da više od 60% iznosa ukupne investicije uloženog u izgradnju ostaje u RH (izrada bušotina, građevinski radovi, administracija i dokumentacija, projektiranje...).

Na lokalnoj razini, otvaraju se nova radna mjesta i na taj se način izravno utječe na demografiju lokalne zajednice (15 do 20 zaposlenih po elektrani, VSS, SSS).

Nakon proizvodnje električne energije, a prije nego što se već korištena topla voda ohladi, ona bi se još jednom mogla iskoristiti i za potrebe lokalne zajednice – u staklenicima, plastenicima, sušarama, za uzgoj ribe, grijanje itd.

Posebno treba istaknuti da GTE, u usporedbi s ostalim OIE, donosi najveća davanja državi i lokalnoj zajednici kroz najduži period budući da je životni vijek elektrane najmanje 40 godina. Njima se, naime, raspoređuje 5% prihoda od prodane električne energije, ali i fiksna naknada za zauzetost zemljišta. U konkretnom slučaju GTE Zagocha, radi se o godišnjim prihodima većim od 500 000 eura u slučaju države i općine te oko 300 000 eura u slučaju županije.

Geotermalni potencijal RH

Prirodni potencijal RH za iskorištavanje geotermalne energije izrazito je velik. Hrvatski dio Panonskog bazena svojom geološkom građom iznimno je povoljno područje za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode. Prema podatcima Agencije za ugljikovodike (AZU), prosječna vrijednost geotermalnog gradijenta na području Republike Hrvatske veća je za čak 60% od europskog prosjeka. Bogata povijest istraživanja za nalazištima nafte i plina u Hrvatskom dijelu Panonskog bazena urodila je velikom količinom kvalitetnih geoloških, geofizičkih i bušotinskih podataka, koji se mogu iskoristiti za otključavanje velikog geotermalnog potencijala Hrvatske. RH bi trebala iskoristiti vlastiti prirodni potencijal i strateški se opredijeliti za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora.

Potencijal sam po sebi nije dovoljan za uspjeh

No, neupitan potencijal geotermalnog sektora nije dovoljan za uspješan razvoj projekata. Za razliku od drugih oblika obnovljivih izvora energije, prvenstveno sunčanih i vjetroelektrana, geotermalna energija donosi i veliki geološki rizik. Izrada istražnih geotermalnih bušotina u potrazi za ležištem geotermalnih voda u podzemlju često znači i bušenje do 5.000 metara dubine što predstavlja kompleksan, kako tehničko-tehnološki tako i investicijski, poduhvat. Velika i intenzivna inicijalna kapitalna ulaganja u geotermalnu energiju predstavljaju najveći izazov za investitore i razvoj samog sektora geotermalne energije.

Investicija u GTE je daleko veća u odnosu na druge OIE – vjetar i solar, a povrat investicije je duži. No, prednosti ovog obnovljivog izvora kojim je Hrvatska bogata nadmašuju čak i te zapreke. Upravo zbog ogromne početne investicije, kao investitor u geotermalne projekte pojavljuju se samo velike tvrtke. U RH ih je tek 4 do 5. Naime, cijena realizacije geotermalne elektrane po 1 MW priključne snage iznosi više od 6 milijuna EUR, za solare iznosi 0.6 mil.EUR/MW, a za vjetroelektrane 1,3 mil.EUR/MW.

Samo istražna faza traje 5 godina i iznimno je skupa. Investicija u jednu bušotinu iznosi oko 15 milijuna eura, a na jednom istražnom polju u pravilu je čak 4 ili više bušotina. Ova je faza i visokorizična jer sam pronalazak geotermalnog ležišta nije potpuno izvjestan. Upravo zbog navedenih rizika i kompleksne strukture same investicije, geotermalni projekti nisu u mogućnosti privući financiranje od strane banaka za vrijeme trajanja faze istraživanja. Istražnu fazu u cijelosti financira investitor, dok su banke voljne kreditima podržati geotermalne projekte tek kada prođe rizična faza tj nakon potpisivanja ugovora o eksploataciji i premijskog ugovora za otkup električne energije (PPA).

U RH je trenutačno u nekoj fazi razvoja 10-ak geotermalnih projekata, a prošle je godine izdano 5 novih Dozvola za istraživanje geotermalnih voda.

Jedina postojeća geotermalna elektrana u Hrvatskoj, Velika I, nije u funkciji.

Zapreke koje trenutno priječe razvoj geotermalnih projekata, država bi mogla relativno jednostavno riješiti do kraja 2024. godine. Ministarstvo gospodarstva (do kraja rujna) trebalo bi donijeti i prihvatiti NECP (Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje 2021. – 2030.) te u tom planu osigurati dostatne kvote za razvoj geotermalnih projekata. Te je kvote potrebno uskladiti s Dozvolama za istraživanje geotermalnih voda koje je Ministarstvo gospodarstva već izdalo. Dodatno, potrebno je osigurati premijski model poticanja za koji HROTE treba raspisati Javni natječaj za dodjelu tržišne premije radi poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

U suprotnome, zbog zahtjevnosti razvoja geotermalnih projekata, prije 2030. godine u Hrvatskoj uopće neće biti moguće proizvoditi struju iz geotermalnih izvora.